*Tradicionalni stavovi moraju se mijenjati zbog profiliranja i opstanka na tržištu *Drvna industrija značajan je gospodarski potencijal kojemu predstoji programska i tržišna reforma*

Stipo Velić, rođen 1959. godine u Vržeralama kraj Livna, završio je 1986. g. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - drvnotehnološki odsjek. Svoj radni vijek započeo u Bilokalnik- drvna industrija te u struci ostaje narednih 17 godina. Trenutno zaposlen u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, u funkciji ravnatelja Uprave za drvnu industriju. Razgovarali smo o trenutnom stanju u drvno – prerađivačkoj industriji.

Može li Strategija razvoja hrvatske drvne industrije i izmjene i dopune Operativnog programa razvoja industrijske prerade drva RH od 2006. do 2010. pridonijeti izlasku iz krize?
Institucionalne inicijative u smislu izrade razvojnih, strateških dokumenata pridonose revitalizaciji industrijskih grana. U tom smislu, naše Ministarstvo je izradilo „Strategiju razvoja industrijske prerade drva i papira“ te „Operativni program razvoja industrijske prerade drva Republike Hrvatske 2006 - 2010“, kao dokument operacionalizacije Strategije, koji je u svibnju 2008. godine imao manje izmjene i dopune.
Neupitne su postavke i razvojne preporuke Strategije koje usmjeravaju poslovne subjekte prema uvođenju čimbenika održivosti i konkurentnosti, a institucionalno okruženje da osigura kvalitetan zakonodavni, financijski i razvojni okvir za isto. Pojedine mjere od strane institucionalnog okruženja su u kontinuiranoj provedbi, od dana usvajanja Strategije, što uključuje i dodjelu nepovratnih sredstava. Također jedna od aktivnosti je pomoć Vlade RH subjektima u stečaju, a uvrstiti ću i inventivne mjere „Hrvatskih šuma d.o.o.“, kao društva u vlasništvu države. Ovime želim ukazati da Vlada RH, preko resornih institucija i tijela, pridonosi revitalizaciji industrijskih grana - kako preporuča Strategija i na takav način pridonosi pripremljenosti za krizu. Ali, Strategija obuhvaća i drugi segment mjera koje bi trebali prihvatiti i primijeniti sami poslovni subjekti jer ovaj dokument je „mrtvo slovo na papir“ ukoliko nije prihvaćen od strane odnosnih industrijskih grana, a utjecati na iste, u tome smislu, nije moguće. U konačnici ponavljam, kolika god bila pomoć institucionalnog okruženja, u najvećoj mjeri razvoj ovisi o samom poslovnom subjektu te u ovome kontekstu, mjere Strategije mogu pomoći izlasku iz krize ukoliko se prihvate od strane gospodarstvenika.

Drvna industrija zapošljava 27.000 radnika. Procjena je da je broj otkaza u ovoj grani, u 2008.g., dosegnuo 15% zaposlenih u industriji. Predstavnici drvne industrije traže niz mjera. Što je, realno, ostvarivo od tih zahtjeva?
Socijalno pitanje je najosjetljivije i pažnju treba usmjeriti prema sprječavanju pada zaposlenosti. Osobno nisam za otpuštanje djelatnika, ukoliko je ikako moguće, jer što nakon izlaska iz krize?! Vjerujem da je poznato, jedan od problema naših industrijskih grana je kako pronaći radni kadar, a posebno stručan i kvalificiran. Možda je jedan od izlaza dogovoreni otkaz sa zaposlenicima koji su stekli pravo na prijevremenu mirovinu, program zbrinjavanja tehnološkog viška, fleksibilnije radno vrijeme,… iako je preporuka popunjavanje proizvodnih kapaciteta kako bi se spriječilo otpuštanje zaposlenika. 
Da, postavljeni su mnogi zahtjevi u funkciji pomoći gospodarstvenicima, a isti prema „Hrvatskim šumama d.o.o.“, u okviru njihove nadležnosti, su ispunjeni kroz slijedeće interventne mjere: rabat od 5% proizvođačima finalnih proizvoda od sirovina hrast, bukva, jela/smreka i jasen - uz uvjet redovnog plaćanja; smanjenje cijene prijevoza za 30%; smanjenje naknade za korištenje šumskih cesta; produljenje roka plaćanja sa 60 na 90 dana; popust za plaćanje u rokovima prije dospijeća (avansna uplata 2,5%, do 30 dana od isporuke 2%, od 30 do 45 dana od isporuke 1,5%) i; smanjenje cijena drvnih sortimenata od 5 do 15%, s primjenom od 01. siječnja 2009. godine. Jesu li navedene mjere dovoljne treba promatrati u kontekstu činjenice da će se iste kao i kriza negativno reflektirati i na poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o. - njihovu likvidnost. Osim toga, poznata je činjenica o velikom broju zaposlenih u ovome društvu i isto ima obvezu prema svojim zaposlenicima. Treba biti realan u traženju i svakako uvažavati drugu stranu kojoj su upućeni zahtjevi.

Je li nužno restrukturiranje industrijske prerade drva RH?  Na koji način i u kojim područjima?
Industrijske grane prerada drva i proizvodnja namještaja predstavljaju značajan gospodarski potencijal kojemu predstoji programska i tržišna reformacija. Postojeće mogućnosti primjerice, vlastite prirodne resurse i dugogodišnju tradiciju treba nadograđivati novim razvojnim prioritetima poput, tehničko-tehnološkog razvoja, stručnim znanjima, inovacijama i novim proizvodima,… Da bi se iskoristili navedeni potencijali te odgovorilo na globalne izazove, neophodna je materijalna i stručna pomoć, koju Ministarstvo pruža (prethodno rečeno), a od presudne je važnosti da su budući strateški razvoj i investicije dobro usmjereni, od strane samih poslovnih subjekata.
Ministarstvo je učinilo prvi korak prema restrukturiranju kroz Strategiju, 2004. godine i Operativni program, 2006. godine. Ukazano je na prevladavajuću strukturu proizvodnje u korist prerade drva, odnosno proizvoda niže dodane vrijednosti koji ne zadovoljavaju tržišne potrebe i uvjete te posljedično ne donose održivost i konkurentnost. U skladu s globalnim previranjima, tradicionalni stavovi i načini razmišljanja nužno se moraju mijenjati zbog profiliranja i opstanka na tržištu.

                                                                           Mjere Ministarstva
Naše Ministarstvo treću godinu za redom dodjeljuje nepovratna sredstva kapitalne pomoći za poticanje razvoja i održivosti industrijskih grana prerada drva i proizvodnja namještaja. Do sada je, za dvije godine, ukupno dodijeljeno 93,84 mil. kuna, za sufinanciranje 322 razvoja projekta - navedena sredstava pomažu u realizaciji investicija koje su u tijeku, ali isto tako potiče na nove. S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, pored osiguranih 48 mil. kuna za tekuću godinu, nastojati će se osigurati dodatna sredstva, ali uzimajući u obzir stanja Državnog proračuna i činjenice da se kriza negativno reflektira i na ostale pojedine industrijske grane. Spomenuti da Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, također, dodjeljuje nepovratna sredstva, što nastavlja u 2009. godini, a pravo kandidiranja imaju i naši gospodarstvenici te dodatno, oni koji imaju investiciju iz područja energetske učinkovitosti, mogu „povući“ dio sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Ministarstvo,u skladu s raspoloživim sredstvima sufinancira i pojedinačne opravdane projekte ne samo poslovnih subjekata već onih interesnih strana čije investicije direktno utječu i pridonose uspješnosti poslovanja predmetnih industrijskih grana. Nadalje, sufinancira nastupe na domaćim i međunarodnim specijaliziranim sajmovima i izložbama. Od ustrojavanja Uprave za drvnu industriju u sastavu Ministarstva, uključujući 2009. godinu, ukupan iznos sredstava za ovu namjenu je 7 mil. kuna, ako tome dodamo sufinanciranje ostalih aktivnosti kojima se marketinški promiče hrvatski finalni proizvod od drveta, sveukupan iznos se kreće oko 9 mil. kuna.

Traži se da država utječe na pokretanje kreditnih linija putem HBOR-a i poslovnih banaka. Kažu, bez njih nema šanse za opstanak.
Vlada RH već godinama, kroz programe za razvoj poduzetništva i unaprjeđenje gospodarstva, inicira pokretanje različitih kreditnih linija putem HBOR-a u suradnji s gotovo svim poslovnim bankama. Trenutno su u HBOR-u otvorene slijedeće kreditne linije, na koje mogu aplicirati i poslovni subjekti prerade drva i proizvodnje namještaja koji udovoljavaju postavljenim kriterijima: kreditna linija za izvoznike; linija za kreditiranje kupovine zemljišta, izgradnju objekta, tehnologiju i tehničko-tehnološku opremu; posebna kreditna linija za financiranje rasta i razvoja subjekata koji sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva ulaze u odnosnu kategoriju; program kreditiranja pripreme projekata obnovljivih izvora energije; program financiranja inovacija; program kreditiranja poduzetnika početnika; i program financijskog restrukturiranja.
HBOR je već krajem 2008. godine osigurao sredstva za financiranje kreditnih gospodarskih programa, u iznosu od 100 milijuna eura, što predstavlja prvu konkretnu mjeru Vlade RH u suzbijanju poteškoća izazvanih svjetskom krizom. Nadalje, kako bi se omogućilo nesmetano odvijanje proizvodnje u razdoblju krize, te pozitivno utjecalo na likvidnost i konkurentnost proizvođača, otvoren je dodatni program - Kreditiranje proizvodnje. Isti je izrađen u okviru mjera koje Vlada RH poduzima za suzbijanje poteškoća u gospodarstvu izazvanih svjetskom gospodarskom krizom, a namijenjen je isključivo subjektima koji se nalaze u trenutnim problemima nelikvidnosti zbog utjecaja financijske i gospodarske krize.

Hoće li Slavonija biti više pogođena krizom drvne industrije od ostalih dijelova RH? (brand Slavonije je slavonski hrast)
Prerada drva i proizvodnja namještaja zbog izvozne orijentiranosti (više od 75% prihoda ostvaruju izvozom) neminovno osjećaju posljedice globalne krize. Koja će regija biti više ili manje pogođena vrlo je teško reći s obzirom na bilježenje pada inozemnih narudžbi za proizvode iz svih vrsta sirovine. Slavonija će možda biti više pogođena krizom, ali ne iz razloga što je hrast glavna sirovina već zbog većeg učešća ovih industrija u ukupnom gospodarstvu regije.
Danas, u kriznim trenucima upravo bi razvoj i jačanje brenda „slavonski hrast“ mogli pridonijeti ublažavanju negativnih posljedica. Racionalnim korištenjem „slavonskog hrasta“ u proizvodnji finalnih proizvoda, na temelju kvalitetnih dizajnerskih rješenja, mogu nastati proizvodi veće dodane vrijednosti, s prepoznatljivom tržišnom pozicijom. Hrvatska proizvodnja namještaja, u okvirima globalnog tržišta, svoju poziciju može izboriti samo kvalitetnim dizajniranim proizvodima, nastalim iz kvalitetne sirovine poput „slavonskog hrasta“ koji je pojam dugovječnosti, tradicije i kvalitete.

V. Mihajlović, ožujak 2009.